Cijelu ovu godina Srbija je praktično ispustila kada je riječ o europskom putu.
Mada se krajem decembra prošle godine očekivalo da će ove otvoriti klaster broj 3, a zatim broj 5, to se nije dogodilo, upozorila je ove srijede Nova.rs.
U analizi Nove.rs, pokušava se odgovoriti zašto je tako i kakva je perspektiva za promjenu.
Naime, izvjesno je da međuvladine konferencije EU sa Srbijom ove godine neće biti, a samim tim ni novih klastera.
To se donekle moglo i očekivati, jer su se i od europskih dužnosnika nerijetko čula upozorenja da napretka u procesu eurointegracija neće biti dok se Srbija ne pridruži sankcijama EU prema Rusiji, odnosno ne uskladi vanjsku i sigurnosnu politiku s Bruxellesom.
Da je to neformalni uvjet bilo je jasno još u junu, kada također nije odobreno otvaranje klastera 3.
Tadašnja ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović izjavila je da taj klaster neće biti otvoren jer se Srbija nije priključila sankcijama Rusiji, zbog napada na Ukrajinu. Spomenuti klaster broj 3 obuhvaća čak osam poglavlja koji se odnose na informacijsko društvo i medije, poreznu, ekonomsku i monetarnu politiku, socijalnu politiku i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijsku politiku, znanost i istraživanje, kao i obrazovanje i kulturu i carinsku uniju. Neka od tih poglavlja su otvorena po staroj metodologiji, poput poglavlja 29, a dva su privremeno zatvorena.
Problem za Srbiju nije smo vezanost uz Rusiju nego i sistemski deficiti demokracije. Nemanja Todorović Štiplija, izvršni direktor Centra suvremene politike i urednik portala European Western Balkans, ispričao je da je za otvaranje poglavlja potrebno da izvještaj Europske komisije o napretku koji je objavljen u listopadu bude na neki način pozitivan, a to se nije desilo.
“U smislu određenih poglavlja koja se otvaraju unutar ovog klastera, ali prvenstveno kroz poglavlje 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, kao i poglavlje 35, odnosno dijalog s Prištinom. Tu su na žalost još dva uvjeta koje je možda Srbija svojim nečinjenjem dovela do toga da i te dvije teme postanu važne – to su stanje demokracije u zemlji i poglavlje 31 – zajednička vanjska i sigurnosna politika”, objasnio je Štiplija za Novu.rs.
Ovih dana je i Deutsche Welle podsjetio da mnogi promatrači Srbiju vide kao neku vrstu ruske podmornice u konvoju EU-a. DW podsjeća da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija podržati sankcije EU-a protiv Rusije, iako bi Srbija, kandidatkinja za članstvo, morala uskladiti svoju vanjsku politiku s Europskom unijom. Pritom je citiran Josep Borrell, visoki predstavnik nije za vanjsku politiku koji je u ponedjeljak nakon dana punog sastanaka s ministrima vanjskih poslova EU-a, kada je govorio o Srbiji i Kosovu, državama koje teže članstvu u EU-u, frustrirano izjavio “Nismo više voljni prihvaćati ovo. Ova situacija se mora okončati”, govorio je Borrell u mikrofone u sali za medije očito potiskujući bijes, a prenijeli njemački mediji.
(Radio Sarajevo)