Ono što se u medijima ne navodi je da u većini kantona gdje Bošnjaci imaju dvotrećinsku većinu do sada nikome nije padalo na pamet iz Ustava izbacivati odrednice kojima se pripadnicima drugog naroda osigurava participacija u vlasti.
Hrvatske stranke u Livanjskom kantonu maju dvotrećinsku većinu u kantonalnoj skupštini. To je medijima bliskim HDZ-u koji je tu davno izgubio povjerenje biraća dovoljno za poziv na hrvatsko jedinstvo i oduzimanje ustavom zagarantovanih prava Bošnjacima i Srbima.
Izborni rezultat HDZ-a BiH u Livnu nije vratio izgubljenu snagu ovoj stranci nakon što se pocijepala na dva dijela. Njen bivši član i aktuelni premijer Ivan Vukadin je nakon izlaska iz HDZ-a osnovao POMAK i sa njim osvojio 5 mandata, isto koliko i HDZ. Mandat manje ima HDZ 1990, Hrvatska neovisna lista bivšeg pravaša dr. Josipa Perića osvojila je dva mandata u kantonalnom parlamentu, a Hrvatski republikanci jednog, javlja Ljudski.ba.
SDA i SDP su osvojile po dva mandata, srpske partije po jedan i svakako mogu biti presudne za formiranje stabilne koalicije. S obzirom da se HDZ ne vidi u matematici za vlast priča se okreće u drugom pravcu. U eter se bacila ideja o mogućnosti promjene Ustava kantona kojim je definisano da se izvršna vlast bira dvotrećinskom većinom, te da vlada održava nacionalnu strukturu stanovništva.
Podsjetimo u HBK prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. živi 76,8 posto Hrvata, 13 posto Srba i 9,5 posto Bošnjaka.
Mediji pod kontrolom HDZ-a BiH navode da pet hrvatskih stranaka imaju kapacitet ne samo izabrati novu vladu već i promijeniti ustav, nametnut od strane visokog predstavnika.
– Hoće li se usuglasiti o tom pitanju i povući taj potez koji bi bio i legitiman i legalan, ostaje vidjeti, pišu mediji.
Ukoliko bi to napravili i izmjenili ustavnu odredbu tako da se Vlada Livanjskog kantona bira nadpolovičnom umjesto dvotrećinskom većinom, za svaki budući izbor vlade hrvatskim strankama ne bi bilo nužno partnerstvo sa srpskim i bošnjačkim strankama.
– Ovaj potez izazvao bi, vjerojatno negativne reakcije bošnjačkih i srpskih stranaka. No nameće se pitanje zbog čega bi se izvršna vlast u Livanjskom kantonu birala dvotrećinskom većinom, a ne bira se primjerice u Zeničko-dobojskom kantonu gdje živi 12 posto Hrvata i gdje bošnjačke stranke same odlučuju hoće li u vlast uključiti hrvatsku stranku ili stranke. Istina u aktualnom sazivu HDZ BiH sa svoja tri zastupnika participira u izvršnoj vlasti Zeničko-dobojskog kantona, no nova vladajuća koalicija predvođena trojkom HDZ BiH odlučila ostaviti u opoziciji, piše HMS.
Ono što se u medijima ne navodi je da u većini kantona gdje Bošnjaci imaju dvotrećinsku većinu do sada nikome nije padalo na pamet iz Ustava izbacivati odrednice kojima se pripadnicima drugog naroda osigurava participacija u vlasti.
