MIRO LAZOVIĆ NA SJEDINICI PIC-a UPOZORIO: “Kriza koja traje od 1996. godine ušla je u završnu fazu koja će odrediti sudbinu BiH!”




Lazović je predstavio sadržaj Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u Evropsku uniju i NATO, a govorio i o aktuelnoj političkoj situaciju.

Na današnjem dijelu sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC) na poziv visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u BiH Miro Lazović, koja okuplja više od 40 potpisnika iz reda nevladinih organizacija, akademske zajednice i političkih organizacija (www.deklaracijabih.com) obratio se danas učesnicima PIC-a.

Lazović je predstavio sadržaj Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u Evropsku uniju i NATO, a govorio i o aktuelnoj političkoj situaciju.

“Posebno cijenim vašu potrebu da čujete stavove iz civilnih organizacija jer one su glas građana koji se u mnogome razlikuje od stavova etno-nacionalističkih lidera sa kojima razgovarate. Interesi građana su na suprotnoj strani od onoga što čujete od etničkih vladajućih predstavnika.

“BiH mora napraviti iskorak u odnosu na etničke politike”
Prije godinu dana četiri nevladine organizacije SGV, HNV, VKBI I FORUM PARLAMENTARACA su dogovorili Principe za promjenu Ustava BiH. U direktnoj komunikaciji sa građanima putem javnih skupova i tribina kao i putem Web aplikacije dobili smo podršku od 63.000 hiljade građana.

Značajno je istaći da su naše Principe podržale mnoge organizacije i u BiH i u inostranstvu. Također dobili smo podršku istaknutih ličnosti kao što je gosp. Christian Schwarz-Schilling, članovi Bundestaga Adis Ahmetović i Boris Mijatović, koji pripremaju Deklaraciju o BiH koja će biti predstavljena u Bundestagu.

Posebno mi je drago da smo imali mogućnost susresti se sa mnogim evropskim parlamentarcima koji su dolazili u Sarajevo. Opšti utisak je da BiH mora napraviti iskorak u odnosu na etničke politike. Druga faza naše aktivnosti rezultirala je velikom podrškom mnogih civilnih organizacija kao i političkih partija čiji su predstavnici stavili svoj potpis na Deklaraciju.

Preko trideset nevladinih organizacija, akademskih i kulturnih institucija kao i deset političkih partija a neke od njih djeluju u Parlamentu BiH, su podržali Deklaraciju. Po prvi puta nakon potpisivanja DMS uspjeli smo stvoriti građanski pokret koji iza sebe, ako se zbroje i glasovi političkih partija sa posljednjih lokalnih izbora, ima podršku preko 400.000 građana BiH. Podršku nismo tražili od etničkih partija koje danas vrše vlast. Smatramo da je nakon trideset godina dominacije vlasti etničkih partija konačno došlo vrijeme za promjenu. Postdejtonski period u BiH je pokazao da se BH društvo i država konstantno suočava sa većim ili manjim političkim nesporazumima i sukobima.

“Vrhunac krize koja traje od 1996. godine”
Etnonacionalističke politike su zarobile naše društvo, državne institucije etnički podijelile, učinile nedemokratskim i neefikasnim. Parlament kao mjesto odlučivanja blokirali a dogovore premjestili u stranačke centrale i među etničke lidere.

Pravosuđe BiH koje bi trebalo biti nezavisno i profesionalno, u velikoj mjeri je etnički i politički korumpirano i kompromitovano. To potvrđuju slučajevi još uvijek neriješenih ubistva mladih ljudi Dženana Memića i Davora Dragičevića. Građani su apatični, gube vjeru u pravdu a gdje nema pravde nema ni države. Mladi ljudi odlaze jer ne žele svoju budućnost graditi u nepravednom društvu u kojem se odnosi zasnivaju na etnopolitičkom nepotizmu i korumpiranim institucijama.Mora se stvoriti prostor za političku alternativu. Ova godina je po meni, ključna za budućnost BiH. Ili ćemo ostati u državi zarobljenoj etničkim okovima ili ćemo krenuti ka izgradnji države punih ljudskih sloboda i prava na njenom cijelom prostoru.

Kontinuirana kriza koja konstantno, od 1996. do danas, opterećuje naše društvo i državu, nalazi se na vrhuncu. Čini mi se da je ušla u završnu fazu koja će odrediti sudbinu BiH i budućnost njenih građana. Ideološko konfrontirani stavovi su u žestokom političkom sukobu. Trenutno su agresivnije snage destrukcije i podjele BH društva i države nego integralističke snage zajedništva. To ne treba da čudi jer destruktivne politike koje su proizvele rat i agresiju na BiH su još uvijek prisutne. Politički ciljevi su ostali isti. Destruirati BiH, onemogućiti joj stabilnost i funkcionalnost, etnički kolektivizam ustavno učvrstiti a građansku ideju marginalizirati i učiniti nemogućom.

Etnički podijeliti BiH i učiniti je zavisnom od Srbije i Hrvatske. Mijenjaju se samo izvršioci. Nekad su to bili Milošević i Tuđman, Karadžić i Boban, danas su to Dodik i Čović. Iskustvo nas uči da politike koje su kreirale rat ne mogu biti graditelji mira i prosperiteta. Te politike moraju biti pobijeđene.

“Iz Ustava izbrisati sve diskriminatorne odredbe”
Mora se stvoriti prostor za političku alternativu. Ova godina je po meni, ključna za budućnost BiH. Ili ćemo ostati u državi zarobljenoj etničkim okovima ili ćemo krenuti ka izgradnji države punih ljudskih sloboda i prava na njenom cijelom prostoru.

Danas je kod nas etnički nacionalizam gdje “nacionalne vrhuške” gaze ljudska prava i moralne principe bez čegaje ljudski život nemoguć. Etnički nacionalizam razara sve što vrijedi. Etnički nacionalizam vodi uzajamnoj mržnji i ubijanju a time i u zajedničku propast. BiH je danas na raskrsnici. Vlast etničkih politika nas ostavlja bez budućnosti. Te politike moraju biti pobijeđene. Etnički kolektiviteti ne mogu biti obrazac za modernu i efikasnu državu.

U etničkim kavezima nema slobode pojedinca. Ljudska prava se utapaju u kolektivnu svijest koju modeliraju etničke vrhuške. Građanima BiH je potrebna demokratska, stabilna i funkcionalna država, država slobodnih pojedinaca punih ljudskih prava i sloboda na njenom cijelom prostoru. Naša Deklaracija potencira te vrijednosti. Tražimo punu primjenu evropskih principa i standarda po kojima žive građani EU. Tražimo da se iz sadašnjeg Ustava izbrišu sve diskriminacione odredbe kojeg svakog građanina naše države diskriminiraju samo na različitim dijelovima BiH. Građane srpske nacionalnosti u FBIH a Bošnjake i Hrvate u RS-u.

Ostali građani koji se tako ne izjašnjavaju diskriminirani su na cijelom prostoru države. Tražimo da se u najavljene i neophodne izmjene Ustava BiH ugrade presude Suda za ljudska prava iz Strazbura koje se od sadašnjih etnonacionalističkih partija već 11 godina opstruiraju. Posebno tražimo da se preporuke Rezolucije Vijeća Evrope iz 2006. pod brojem 1513 otvore kao rješenja koja BiH grade kao stabilnu i funkcionalnu državu. U toj Rezoluciji se navodi potreba donošenja novog Ustava BiH u kojem će biti eliminirane sve diskriminacije kao i etničke i entitetske blokade u donošenju odluka u parlamentarnim procedurama. Također se sugeriše nova teritorijalna organizacija koja će omogućiti veću efikasnost državnih i nižih nivoa vlasti.

“BiH treba biti jedna izborna jedinica”
Posebno ističemo da predstojeće promjene Ustava BiH moraju sadržavati punu primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koju je Parlament BiH prihvatio 2002 godine. Poštovani ambasadori, Bosna i Hercegovina je već dugo suočena sa unutrašnjim i vanjskim udarima. Miješanje Srbije i Hrvatske u naše unutrašnje stvari postaje nepodnošljivo. Oni će to raditi sve dok su u BiH dominante etničke politike. Pod izgovorom brige za srpski i hrvatski narod miješaju se u sve i svašta. Posebno se to vidjelo na pokušaju izmjena Izbornog zakona BiH. Na sreću ti pokušaji nisu uspjeli. O izmjenama Izbornog zakona svakako treba razgovarati i te razgovore treba otvoriti odmah nakon provedenih izbora u oktobru ove godine.

Dozvolite mi da iznesem svoj lični prijedlog kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH. Način izbora članova Predsjedništva BiH je veoma važan i njega treba mijenjati. Ne na način da se uvode etničke izborne jedinice i nejednakost glasa već da se omogući izbor članova Predsjedništva BiH od svih građana koji glasaju. BiH treba biti jedna izborna jedinica. Izborna lista sadržava izdvojene kandidate iz reda Bošnjaka, iz reda Hrvata, iz reda Srba kao i listu iz reda ostalih građana. Kandidate predlažu političke stranke koje učestvuju na izborima. Svaki građanin bira za sebe najboljeg kandidata iz reda Bošnjaka, Hrvata, Srba i sa liste ostalih.

Pobjednici su oni sa najvećim brojem glasova. Ovaj način izbora raskida etničke i entitetske blokade a svakog kandidata dovodi u poziciju da mora voditi racionalnu i odgovornu kampanju prema svakom građaninu od kojeg očekuje podršku. Ovaj princip vodi odgovornom Predsjedništvu kao kolektivnom organu. On je integralistički za društvo i državu.

U ovim teškim vremenima nakon brutalne invazije Rusije na Ukrajinu nastupio je novi geopolitički momenat. BiH se davno opredijelila. Naš izbor je EU i NATO. Na kraju želim Vam se zahvaliti, ali i zamoliti da učinite sve da BiH što prije postane demokratska, funkcionalna i stabilna država i punopravna članica EU i NATO saveza”, kazao je Lazović.




Zadnje objave

KAKO JE SNSD PREKO NOĆI POSTAO “NEZAOBILAZAN”: “Bilo je dilema i unutar Osmorke, ali ne i za HDZ!”

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić komentirao je konstituiranje vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini te govorio o tome ko su neizbježni partneri za...

ŠOKANTNA ODLUKA VOJINA MIJATOVIĆA: „Pozivam poslanike SDP BiH u NSRS da glasaju za…“

Poruka za buduće generacije – vrijedi se boriti za ovu državu, ali ne sa kukavicama, konformistima i uhljebima. Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a BiH, oglasio se...

DODIK VAN SEBE: “Plašeći svijet Republikom Srpskom Kurti traži alibi za…”

“Dok je Republike Srpske ta odluka se neće mijenjati”, poručio je Dodik. Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, kazao je da se potpisom na...

AMERIČKI AMBASADOR POSLAO VIDEO-PORUKU GRAĐANIMA BOSNE I HERCEGOVINE: Sjedinjene Države izdvajaju dodatnih 17 miliona dolara za podršku Oružanim snagama BiH…

Michael J. Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poslao je poruku građanima BiH. -Nema druge zemlje koja je više ulagala u BiH...

Visoki predstavnik Christian Schmidt se obratio javnosti: “Vrijeme je da se dejtonski Ustav preoblikuje u moderan ustavni okvir koji će pomoći u prevazilaženju etničke...

Nastavljajući intenzivan dijalog sa predstavnicima civilnog društva, visoki predstavnik Christian Schmidt održao je danas još jedan sastanak kako bi razmijenio mišljenja i ideje u...