Ilčić se zalaže da zemlje iz evropske čekaonice ne ulaze u Evropsku uniju na temelju univerzalnih kriterija koji važe za sve, nego na temelju diskrecionog prava Hrvatske da odlučuje je li neka država spremna za uazak u EU, ili mora ispuniti još neki, specifični kriterij pa zahtjevu Hrvatske.
Evropska unija mora prevladati zamor u politici proširenja i dati joj novi zamah, poručio je hrvatski eurozastupnk Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za novu politiku proširenja.
Picula je, otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu, apostrofirao da već 10 godina postoji zamor spram proširenju Europske unije, iako je politika proširenja važno geopolitičko oruđe EU-a.
Potreban je novi zamah procesu proširenja, zaključio je Picula, dodavši da je ruska agresija na Ukrajinu imala tektonski učinak na mnoge od politika EU-a. Trebamo prevladati zastoj u proširenju, dodao je zastupnik hrvatskog SDP-a. Picula je naglasio kako je potrebno napredak svake zemlje prema EU-u ocjenjivati pojedinačno.
Zastupnik Hrvatskih suverenista (Europski konzervativci i reformisti) Ladislav Ilčić kazao je kako “izrazito cijeni napore kolege Picule u ovom važnom pitanju” te da podržava proširenje, ali se zalaže da se odluke donose konsenzusim a ne kvalificiranom većinom, kako se odnevadno sve glasnije zagovara u nekim evropksim državama.
“Na taj bi način neki od hrvatskih susjeda mogli ući u Europsku uniju bez da se Hrvatska složi s time. Na taj bi način ostala otvorena brojna pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima i koja bi dugoročno opterećivala Hrvatsku, a time i Europsku uniju”, kazao je Ilčić, spominjući izrijekom Srbiju, ali je posve jasno kako je njegova primjedba načelnog karaktera i odnosi se na sve hrvatske susjede, pa i na BiH, koji čekaju ulazak u EU.
Drugim riječima kazano, Ilčić se zalaže da zemlje iz evropske čekaonice ne ulaze u Evropsku uniju na temelju univerzalnih kriterija koji važe za sve, nego na temelju diskrecionog prava Hrvatske da odlučuje je li neka država spremna za ulazak u EU, ili mora ispuniti još neki, specifični kriterij pa zahtjevu Hrvatske.
U tom kontekstu treba posmatrati i i hrvatsku podršku da BiH što prije dobije kandidatski zahtjev, ali pod uvjetom da prethodno o ispuni sve zahtjeve koje pred BiH stavlja susjedna Hrvatska pod krinkom EU, kao što je na primjer promjena Izbornog zakona, koju ne traži EU nego isključivo Hrvatska.
(SB)