Bundestag / Ovo je rezolucija o BiH koju predlažu vladajuće stranke u Njemačkoj




Zastupnici u njemačkom Bundestagu danas nisu raspravaljali o zahtjevu vladajućih stranaka da vlada pruži jaču podršku Bosni i Hercegovini s obzirom na, kako kažu, rastuće tenzije i secesionističke politike u zemlji.

Bundestag je uputio ovaj prijedlog na dodatnu raspravu. Prenosimo kompletan tekst rezolucije koju predlažu zastupnici stranaka SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a.

Zastupnici navode da je Dejtonski mirovni sporazum od 14. decembra 1995. godine pomogao da se okonča skoro četiri godine brutalnog rata u Bosni i Hercegovini te navodi podatke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju da je najmanje 105.000 ljudi ubijeno, a dodatnih 2,2 miliona raseljeno u ovom ratu. Navodi se da su počinjeni brojni zločini protiv čovječnosti i ratni zločini najtežeg oblika.

Tužni vrhunac zločina bio je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, prvi genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Rat u Bosni i Hercegovini i genocid u Srebrenici predstavljaju izuzetno opasne posljedice nacionalističke i etnonacionalističke politike. Jedne politike koja konstruiše navodne grupne pripadnosti, koja dijeli ljude i okreće ih jedne protiv drugih i koja ne zazire od pomjeranja granica, protjerivanja i ubistava. Na kraju, ali ne manje bitno, ‘rat u Bosni’ i genocid u Srebrenici dokaz su neuspjeha međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici”, naveli su, piše N1.

Navode da se poslijeratni poredak u BiH “zasnivao na ideji da svi ljudi mogu živjeti zajedno u zajedničkoj državi i da se osigura trajni mir”, te da su mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika, međunarodne mirovne snage i perspektiva članstva u Evropskoj uniji dali značajan doprinos tome da u Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja od 1995. godine.

“S druge strane, Dejtonski sporazum je ostavio zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao rezultat rata umjesto da budu prevaziđene. Rezultat je ustav koji je djelimično nedemokratski, podstiče klijentelizam i diskriminiše mnoge građane Bosne i Hercegovine”, ocijenili su predlagači.

“Političke elite iskorištavaju etničke razlike”

Navode da Bosna i Hercegovina stoga ostaje zemlja sa ogromnim izazovima te da nacionalističke političke elite zemlje “u srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj stranci”, pojačavaju i iskorištavaju etničke razlike namjerno za samobogaćenje i održavanje vlasti.

“Dok su reforme bile blokirane decenijama kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, pojedini politički lideri se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje – kako bi odvratili pažnju od zastoja i društvene frustracije za koje su te političke snage same odgovorne”, navode.

Posebno su istakli političke aktivnosti “etničkih nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog Predsjedništva i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH”, navodeći da one “imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva”.

Ova politika je prijetnja miru u jugoistočnoj Evropi. To je neprihvatljivo i zahtjeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice”, navodi se u prijedlogu.

Također su ocijenili da političari u BiH “ne promovišu političko i društveno suočavanje sa ratnim zločinima u cilju pomirenja i izgradnje povjerenja među stanovništvom, što bi ujedno trebalo pomoći da se žrtvama i njihovoj rodbini pruži pravda”, te da su negiranje genocida u Srebrenici, koje čine, prije svega političari iz Republike Srpske, ali i veličanje zakonito osuđenih ratnih zločinaca “dijametralno suprotni kompromisu i pomirenju”.

“Posebno zabrinjava činjenica da školski historijski udžbenici, u kojima su ratni zločinci prikazani kao heroji, namjerno indoktriniraju mlade ljude i na taj način sprečavaju pomirenje”, navodi se.

Također su se osvrnuli na “brojne primjere humanosti”, navodeći da oni kao takvi “jedva nalaze mjesta u kulturi sjećanja u zemlji”.

“Komemorativna politika koja bi priznavanjem ove opredijeljenosti mogla mnogo doprinijeti pomirenju do sada se odvijala suviše rijetko”, navode zastupnici u svom prijedlogu.

“Značajni rizici za vanjsku i sigurnosnu politiku EU”

Zastupnici su se osvrnuli na odluku Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) iz decembra 2021. godine, kada je izglasana podrška za povlačenje entiteta iz vojske na državnom nivou i iz pravosudnog i poreskog sistema bh. vlade.

Također, navode da predstavnici RS bojkotuju državne institucije od jula 2021. godine.

“U Banjaluci su u više navrata održane neustavne, paravojne parade u prisustvu visokih predstavnika Srbije i Rusije. Ponavljajući i trenutno sve oštriji zahtjevi za secesijom od strane entiteta bosanskih Srba povećavaju unutrašnje tenzije. Secesionistička retorika Vlade Republike Srpske i stalni napadi na državne institucije i dalje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum. Dalje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i evropskog pravnog poretka, posebno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2016. godine, nosi značajne rizike vanjske i sigurnosne politike za EU”, upozorili su.

Potrebno podržati izbore u BiH

Naveli su da se u BiH još moraju uspostaviti ustav i biračka prava koja ne diskriminiraju prema principu tri etničke grupe te da je Evropski sud za ljudska prava više puta jasno stavio do znanja u svojim presudama da mora biti zagarantovano pravo kandidiranja za sve građane.

“Etno-nacionalna podjela mora biti prevaziđena i jednakost svih građana mora biti zagarantovana. Važno je spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene Ustava samo prikrije postojanje etničke podjele ili da se ono čak pojača ili utemelji. Predstojeći izbori najesen ove godine zahtijevaju najveću međunarodnu pažnju i podršku. Opstrukcija, bojkot ili manipulacija izbora od strane ovih političkih snaga imalo bi ozbiljne posljedice”, upozorili su.

“Bogaćenje na račun ljudi mora prestati”

Navode da je raširena korupcija u cijeloj zemlji i na svim nivoima rezultirala masovnom i sve većom emigracijom, posebno mladih i dobro obrazovanih građana.

“To znači dodatno, teško opterećenje za razvoj Bosne i Hercegovine. Posljednjih godina je u prosjeku 100.000 ljudi napuštalo zemlju svake godine. Bogaćenje na račun ljudi i njihovih perspektiva mora prestati. Bundestag podržava napore države Bosne i Hercegovine da se u najtežim uslovima aktivno bori protiv korupcije u državi i administraciji. Zaustavljanje ovakvog razvoja i podrška zemlji sa novim izgledima jedan je od glavnih zadataka procesa integracije u Evropsku uniju”, naveli su.

Pohvala za civilno društvo

“Civilno društvo u Bosni i Hercegovini, koje se ne da obeshrabriti u svojim neumornim naporima protiv nacionalizma i korupcije, kao i za pomirenje i suočavanje sa zvjerstvima rata, zaslužuje najveće poštovanje. Hrabrost žena da progovore o seksualnom nasilju koje su pretrpjele tokom rata dovela je do toga da Ujedinjene nacije 2008. godine priznaju silovanje kao zločin protiv čovječnosti i kao oružje rata. Demokratsko civilno društvo i proevropske, demokratsko-političke snage Bosne i Hercegovine moraju biti prepoznati kao naši najbliži partneri za reforme i budućnost zemlje kao članice Evropske unije”, navode zastupnici.

Podcrtali su i to da su upozorenja civilnog društva da se “ne smije naivno gledati na namjere nacionalističkih elita”. Upozorili su i na to da njihov osjećaj “da ih se nedovoljno sluša u evropskim pregovorima sa političkim liderima u Bosni i Hercegovini” moraju shvatiti ozbiljno.

“Civilno društvo u Bosni i Hercegovini zaslužuje veću podršku i mora biti više uključeno u pregovore i procese donošenja odluka nego što je to bio slučaj do sada”, naveli su.

“Ne smije se potcijeniti Putinova podrška snagama podjele u regionu”
Zastupnici upozoravaju da postoji rizik od toga da bi teška politička kriza u Bosni i Hercegovini mogla eskalirati u sigurnosnu krizu i da trenutna politička situacija i djelovanje dijelova političke elite “ugrožavaju mukotrpno postignuti mir u jugoistočnoj Evropi”.

“Članovi političkog vrha Srbije ne samo da pokazuju nedostatak distanciranja od etničko-nacionalističke ideje ‘Velike Srbije’, već svojim izjavama potpiruju takve ideje. Ne smije se ni potcijeniti energična podrška snagama podjela u regionu koje daje rusko rukovodstvo pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija ima neskriveni interes da destabilizuje region zapadnog Balkana, a time i Evropsku uniju. Kao suverena država, Bosna i Hercegovina ima pravo slobodno birati svoje saveze. U tom kontekstu, Bundestag pozitivno uzima u obzir volju zemlje da se približi NATO-u, što je, između ostalog, izraženo i usvajanjem Akcionog plana za članstvo 2019. godine”, podcrtali su.

Također navode da ruski agresivni rat protiv Ukrajine i akcije predsjednika Putina pokazuju da su “ciljano pokretanje gigantskih humanitarnih katastrofa, razaranja velikih razmjera, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, nažalost, također dio evropske stvarnosti u 21. stoljeću i ostaju zamislivi u neposrednoj budućnosti”.

“Evropska unija stoga mora mobilizirati svu svoju snagu i potencijal da se suprotstavi svim pokušajima destabilizacije i odbrani demokratiju i mir u svom susjedstvu”, stoji u prijedlogu.

“Historijska odgovornost” Njemačke

U slučaju da prijedlog bude prihvaćen, njemački Bundestag bi izjavio slijedeće:

Kao Savezna Republika Njemačka, priznajemo našu historijsku i evropsku odgovornost za održavanje mira, stabilnosti i jačanje regije Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini. Saradnja sa demokratski legitimisanim institucijama i jačanje pluralističkog, demokratskog civilnog društva promovišu mir u zemlji i regionu. Štitimo međunarodno pravo i njegove institucije u Bosni i Hercegovini”, navodi se.

S tim u vezi, njemački Bundestag bi pozdravio da federalna vlada razmotri obnovu podrške operaciji EUFOR Althea kao doprinos stabilizaciji Bosne i Hercegovine i implementaciji Dejtonskog sporazuma.

“Savezna Republika Njemačka i Evropska unija stoje iza obećanja pouzdane perspektive pristupanja EU za sve države u regionu Zapadnog Balkana. Njemački Bundestag ponovo potvrđuje svoj interes za daljnju integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i nastavit će aktivno podržavati zemlju u njenim nastojanjima. Također promoviramo implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 2016. godine i koristimo postojeće instrumente za postizanje dugoročnog očuvanja stabilnog mira u Bosni i Hercegovini i transformaciju u snažnu, pluralističku demokratiju”, stoji u prijedlogu.

Izražena je i podrška za implementaciju 14 reformskih prioriteta EU, što je neophodno za dobijanje statusa kandidata za EU.

“Bosna i Hercegovina dobija značajnu uslovnu podršku EU iz Višegodišnjeg finansijskog okvira 2021-2027. i može imati koristi, između ostalog, od ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan koji je predstavila Komisija EU sa ukupnim obimom finansiranja do devet milijardi eura. Separatistički napori nisu kompatibilni sa ovom finansijskom podrškom”, navedeno je.

Također je istaknuto da “Evropska unija nosi historijsku odgovornost za prevazilaženje nepotpunog Ustava Bosne i Hercegovine”, te da je donošenje ustava zasnovanog na demokratskim principima, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i kroz inkluzivni proces koji uključuje civilno društvo i opoziciju, od suštinskog značaja za dalje približavanje zemlje EU.

“Princip legitimnog predstavljanja mora biti odbačen”

Neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine moraju imati za cilj prevazilaženje etničkih podjela u zemlji, a relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava (posebno u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav) moraju se provesti u potpunosti i suštinski, navode predlagači, te dodaju da Bundestag “sa velikom zabrinutošću posmatra kako se povećava negativan utjecaj susjednih država na potencijalnu reformu izbornog zakona”.

Naveli su da takozvani “princip legitimnog predstavljanja mora biti odbačen” i da bi Bundestag trebao da jasno da do znanja da “to koči ravnopravno učešće svih građana u političkom procesu i nije u skladu sa vrijednostima i standardima EU”, da bi “dodatno produbilo podjele u Bosni i Hercegovini”, te da bi “otežalo implementaciju relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i RS, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i masovno bi se suprotstavilo cilju pluralističkog građanskog društva“, podcrtali su.

“Na osnovu historijske i evropske odgovornosti za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu, mi ćemo djelovati dosljedno. O budućnosti svoje zemlje odlučuju lokalni političari. Međutim, ne možemo i nećemo dozvoliti ponovnu eskalaciju nasilja u regionu. Također, odlučno odbacujemo svaki oblik etnonacionalizma i sugestiju pomjeranja granica po principu lokalnih većina. Integritet Bosne i Hercegovine se ne dovodi u pitanje. Bundestag izričito pozdravlja zakon koji kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici, ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, stoji dalje u prijedlogu.

Konkretni zahtjevi za vladu Njemačke

U slučaju da prijedlog u ovom obliku dobije podršku, Bundestag bi pozvao saveznu vladu da:

1. Pozove političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine na deeskalaciju i smanjenje unutrašnjih tenzija;

2. Nastavi da se unutar EU energično zalaže se za uvođenje sankcija, u bliskoj koordinaciji sa SAD-om i Velikom Britanijom, koje bi bile usmjerene na pojedince, institucije i kompanije koje:

a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine,

b) ozbiljno ugrožavaju sigurnost u Bosni i Hercegovini ili

c) dovode u pitanje Dejtonsko-pariški Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući mjere uvedene tokom njegove implementacije;

3. Pozove političke lidere Srbije, također s obzirom na tekući proces pristupanja EU i Hrvatske, da se jasno distanciraju od etničko-separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini;

4. Razmotri obnovljenu podršku njemačkih oružanih snaga operaciji EUFOR Althea kao jasan signal podrške Njemačke;

5. Zagovara jačanje Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), tj. da se zalaže za izvještavanje u tijelima međunarodne zajednice te da pruži podršku u implementaciji agende 5+2 i da se zalaže za povećanje resursa za njega;

6. Promoviše predaju malokalibarskog oružja pod kontrolom države kako bi se obuzdala ilegalna trgovina oružjem;

7. Teži jačanju operativne saradnje, posebno u oblasti policijskog rada i nacionalne otpornosti, sa njemačkim osobljem;

8. Aktivno prati približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u i aktivno je podržavati u implementaciji Akcionog plana za članstvo;

9. Aktivno nastavi “Berlinski proces”;

10. Snažno insistira na implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava kako bi se pomoglo u prevazilaženju etničkih podjela u zemlji i eliminisao ozbiljni demokratski deficit;

11. Da se zalaže zajedno sa OHR-om, Vijećem Evrope, Evropskom unijom i OSCE-om za integritet izbornog procesa na predstojećim izborima za Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, parlamente Federacije i Republike Srpske i deset kantona u oktobru 2022. godine;

12. Da podrži i pruži tehničku pomoć za održavanje slobodnih, tajnih i poštenih izbora 2. oktobra 2022. godine;

13. Da razmotri jače uslovljavanje za fondove bilateralne razvojne saradnje, višegodišnji finansijski okvir, posebno IPA pretpristupnu pomoć, u cilju demokratizacije i integriteta Bosne i Hercegovine, kao i da se zalaže za reviziju korištenja sredstava međunarodnih finansijskih institucija, posebno od strane MMF-a i EBRD-a;

14. Zalaže na evropskom nivou za intenzivno praćenje procesa reformi u Bosni i Hercegovini od strane evropskih institucija na terenu i da zahtijeva intenzivnu saradnju između specijalnog predstavnika EU i demokratskih aktera u politici i civilnom društvu koji su spremni provoditi reforme;

15. Promoviše saradnju civilnog društva i demokratskih aktera u Bosni i Hercegovini mnogo više nego prije i podrži inicijative za suočavanje s prošlošću i za trajno pomirenje među ljudima;

16. Posebno dalje pojača podršku ženama i mladima;

17. Da se zalaže za kontinuirano i osjetljivo procesuiranje seksualnog ratnog nasilja, trauma koje su nastale iz toga, kao i za odgovarajuće propise za kompenzaciju i psihološko savjetovanje i podršku za pogođene;

18. Da nastavi bilateralno podržavati Regionalnu kancelariju za saradnju mladih (RYCO) finansijski i politički i da se u Evropskoj komisiji zalaže za institucionalnu podršku za RYCO;

19. Da doprinose stvaranju perspektiva u pogledu obrazovanja i rada za mlade u Bosni i Hercegovini kako bi se suprotstavilo ogromnoj emigraciji;

20. Da se zalaže kod Vlade Bosne i Hercegovine za socijalnu integraciju, stvaranje radnih mjesta i medicinsku integraciju civila invalida rata;

21. Da podrži mjere za klimatski prihvatljivu energetsku industriju i veću energetsku efikasnost;

B Da osigura da se projektima sa zemljama zapadnog Balkana pruži veća finansijska i institucionalna podrška kroz sopstvene mjere i evropsku podršku u sljedećim oblastima:

a) Programi razmjene za novinare, predstavnike civilnog društva i nauke,

b) Razmjena iskustava u oblasti dualnog obrazovanja,

c) istraživačka i univerzitetska saradnja,

d) projekti civilnog društva u oblasti jačanja vladavine prava,

e) rad njemačkih političkih fondacija,

f) Programi za jačanje medijske pismenosti i otpornosti na kampanje dezinformacija.




Zadnje objave

KAKO JE SNSD PREKO NOĆI POSTAO “NEZAOBILAZAN”: “Bilo je dilema i unutar Osmorke, ali ne i za HDZ!”

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić komentirao je konstituiranje vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini te govorio o tome ko su neizbježni partneri za...

ŠOKANTNA ODLUKA VOJINA MIJATOVIĆA: „Pozivam poslanike SDP BiH u NSRS da glasaju za…“

Poruka za buduće generacije – vrijedi se boriti za ovu državu, ali ne sa kukavicama, konformistima i uhljebima. Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a BiH, oglasio se...

DODIK VAN SEBE: “Plašeći svijet Republikom Srpskom Kurti traži alibi za…”

“Dok je Republike Srpske ta odluka se neće mijenjati”, poručio je Dodik. Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, kazao je da se potpisom na...

AMERIČKI AMBASADOR POSLAO VIDEO-PORUKU GRAĐANIMA BOSNE I HERCEGOVINE: Sjedinjene Države izdvajaju dodatnih 17 miliona dolara za podršku Oružanim snagama BiH…

Michael J. Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poslao je poruku građanima BiH. -Nema druge zemlje koja je više ulagala u BiH...

Visoki predstavnik Christian Schmidt se obratio javnosti: “Vrijeme je da se dejtonski Ustav preoblikuje u moderan ustavni okvir koji će pomoći u prevazilaženju etničke...

Nastavljajući intenzivan dijalog sa predstavnicima civilnog društva, visoki predstavnik Christian Schmidt održao je danas još jedan sastanak kako bi razmijenio mišljenja i ideje u...